Glogovica se izlila i poplavila Tvornicu „Đuro Đaković“

Nakon tajanstvene smrti hrvatsko-ugarskog kralja Ladislava V., za novog je monarha 1458. godine izabran Matija ili Matijaš Hunyadi, nazvan Korvin, osamnaestogodišnji sin ugarskoga guvernera i vojskovođe Janoša ili Janka. Ime Korvin dobio je po gavranu koji se na latinskom naziva corvus, a ističe se u njegovu grbu. U to doba Ugarska je bila staleška država u kojoj je vladala oligarhijska anarhija krupnih feudalaca. Oslanjajući se na niže plemstvo i građanstvo, Korvin pokušava središte moći učvrstiti u dvoru. No, za to je bila potrebna i novčana moć. Zbog toga, pod izgovorom opasnosti od Turaka, Korvin uvodi oporezivanje svih staleža u zemlji, te stvara jaku najamničku vojsku koja će kasnije biti snažan bedem za turske osvajače. Poslije pada Bosne, 1463., Korvin oslobađa Jajce i Srebrenicu i stvara banovine što će godinama štititi Slavoniju od Turaka. Istodobno ratuje i s Habsburgovcima, te suzbija pokušaj Mletaka da se učvrste u Hrvatskome primorju. Tada osniva u Senju prvu stalnu vojničku organizaciju u Hrvatskoj. Godine 1485. Korvin trijumfalno ulazi u Beč koji postaje nova prijestolnica kraljevstva. No, snažna centralistička monarhija, prva u srednjoj Europi, bit će kratka vijeka. U dobi od 50 godina Korvin 4. lipnja 1490. umire u Beču, a njegovi slabi nasljednici neće uspjeti spriječiti anarhiju. To će omogućiti daljnje nadiranje Turaka i uzrokovati kopnjenje ugarske države. U Budimu je utemeljio „Bibliothecu Corvinianu“, knjižnicu u kojoj su bila pohranjena najznamenitija djela humanističkih znanosti u kojoj je od 1471. do 1490. godine prikupljeno oko 5.000 naslova iz svih znanstvenih područja. Matija Korvin ostao je zapisan i kao zaštitnik umjetnosti. Njegov je dvor bio stjecište najpoznatijih umjetnika i humanista onoga doba, a među njima bili su Ivan Česmički - odnosno Jannus Pannonius, Ivan Vitez, Ivan Duknović, Jakov Statilić i drugi Hrvati.

U procesu konstituiranja komunističkog gradskog zastupstva, koje je izabrano na izborima u travnju 1920. značajno mjesto imala je i sjednica zastupstva održana 4. lipnja 1920. godine. Protekla je u ispitivanju snaga do nogu potučene desnice i pobjedničke komunističke ljevice koja još nije znala sve ono što je radilo staro gradsko zastupstvo. Već na samom početku sjednice povela se burna rasprava os tanju gradske blagajne koja je iskazala manjak od 575 tisuća kruna te o stanju u gradskoj plinari. Zaključeno je na sjednici da gradska javna rasvjeta mora teretiti općinu, a da se potrošnja plina gradskim činovnicima ograniči jer su do tada trošili plin bez računa, što je prema mišljenju zastupnika nedopustivo zbog tadašnjih visokih cijena. Krajem zasjedanja postavljeno je i nekoliko zastupničkih pitanja. Zastupnik Šarčević postavio je pitanje u vezi s gradskim prosjacima dajući prijedlog da se oni domaći pomognu oko najnužnije opskrbe iz gradske blagajne, a da se strani otpreme svojim općinama na teret. Dvojica zastupnika, Pilar i Geršić, pitala su o imenovanju odbora za skupoću i je li istina da su se neke gradske livade prodale bez licitacije. Na kraju sjednice gradonačelnik Stjepan Bublić obećao je sniženje cijena brašna, a cijelo zastupstvo jednoglasno je prihvatilo prijedlog direktora gimnazije Josipa Krajiščana da se ide na potpuno otvaranje gimnazije do osmog razreda.

1933. godine na poticaj Vladimira Fuksa diletanti novogradiške židovske mladeži izveli su Arnold-Bachovu lakrdiju „Nedužni zavodnik“. Predstava je uspješno odigrana u svratištu „Nikolić“ u Novoj Gradiški.

1939. godine na dan sv. Trojstva Križarsko sestrinstvo u Brodu izvelo je u Kasini predstavu „Dvije majke“, autora Matasića, s temom iz doba borbe Hrvata protiv Turske.

1942. godine državni tajnik i zapovjednik UNS-e, bojnik Eugen Kvaternik, u pratnji potpukovnika Jure Francetića, izvršio je u Brodu inspekciju Županijske redarstvene oblasti i službeno razgovarao s veležupanom dr. Vladimirom Sabolićem, pravnikom iz Križevaca, koji je na tu funkciju imenovan u lipnju 1941. godine.

1945. godine Glogovica se izlila i poplavila Tvornicu „Đuro Đaković“ i Kellerovu pustaru.

2004. godine umro je monsinjor Marko Majstorović, rođen u Nuštru 6. studenog 1928. Od 1965. župnik je župe Duha Svetoga u Slavonskom Brodu. Utemeljitelj je župa Svete Obitelji i sv. Dominika Savia, tri crkve i Marijinog doma u Brodskom Vinogorju. Inicijator je osnivanja Centra za dijete, Centra za obitelj te tečajeva za brak. Bio je neumoran na karitativnom području. Papa Ivan Pavao II. odlikovao ga je češću Kapela Njegove Svetosti. Bavio se izdavačkom djelatnošću. Koncilijaciji je nazočilo 84 svećenika, a na sahrani na brodskom groblju ispratio ga je biskup Marin Srakić.

Ostali događaji:

Braća Joseph Michel i Jacques Étienne Montgolfier 1783. godine javnosti su predstavili svoj montgolfière (balon na vrući zrak).
Casanova, jedan od najpoznatijih ljubavnika u povijesti umro je na današnji dan 1798. godine u poodmakloj dobi od 73 godine. Umro je u Češkoj, u dvorcu Duchcov, u kojem je proveo posljednjih 13 godina života.
Columbia School of Journalism 1917. godine ustanovila je i dodijelila prvu Pulitzerovu nagradu.
1920. potpisan je znameniti Trianonski sporazum, po kojem je nekadašnjem Ugarskom Kraljevstvu nakon Prvog svjetskog rata oduzeta većina teritorija.
1939. brod imena St. Louis, nakrcan s preko 900 židovskih izbjeglica iz Europe koji su bježali pred Hitlerovim nacističkim režimom, pokušao je pristati uz obalu Floride i iskrcati svoje putnike na sigurno.
1941. godine umro je posljednji njemački car – Wilhelm II. iz dinastije Hohenzollern.
1942. godine započela je bitka kod Midwaya, prekretnica u pacifičkom sukobu Japana i SAD-a, ali i jedna od prekretnica u cijelom Drugom svjetskom ratu. Japanska pacifička strategija bila je zauzeti velike prostore od Kine do Havaja i zatim se postaviti u defenzivnu strategiju.
1942. godine, usred Drugog svjetskog rata, umro je od posljedica atentata jedan od najmoćnijih nacista – SS-ovac Reinhard Heydrich - šef svih njemačkih tajnih službi, general policije i predsjednik Interpola.
1944. godine, u jeku Drugog svjetskog rata, američke trupe ušle su u Rim, čime je prestala njemačka okupacija nad tim gradom.
Prvi slobodni izbori među zemljama bivšeg istočnog bloka održani su 1989. godine u Poljskoj.
2001. na prijestolje stupio posljednji nepalski kralj Gyanendra.
2004. amerikanac oklopljenim buldožerom srušio gradsku vijećnicu i 12 zgrada u gradu Granbyju u Coloradu.
2010. prvi let rakete Falcon 9.

Rođeni na današnji dan su: George III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva (1738.), švedska redovnica, Elisabeth Hesselblad (1870.), Kvirin Klement Bonefačić, hrvatski biskup (1870.), hrvatski arhitekt i urbanist, Vlado Antolić (1903.), Marjan Kozina, slovenski skladatelj (1907.), Hitlerova polunećakinja, Geli Raubal (1908.), Ivo Lendić, hrvatski emigrantski književnik (1908.), crnogorski političar, Milovan Đilas (1911.), Modibo Keita, prvi predsjednik afričke države Mali (1915.), američki biokemičar, Robert F. Furchgott (1916.), Antonio Puchades, španjolski nogometaš (1925.), američka seks terapeutkinja, Ruth Westheimer (1928.), John Drew Barrrymore, američki glumac (1932.), hrvatski bankar, Pero Jurković (1936.), Robert Lee Fulghum, američki spisatelj (1937.), hrvatski akademik, Ivo Senjanović (1940.), Viktor Klima, austrijski političar (1947.), crnogorski glumac, Adnan Palangić (1949.), Branimir Vidić, hrvatski glumac (1949.), poljski predsjednik Branislav Komorowski (1952.), Anto Zirdum, hrvatski književnik (1956.), hrvatski punk pjjevač, Ivica Čuljak (1960.), Renato Jurčec, hrvatski nogometaš (1966.), hrvatski glumac, Josip Zovko (1970.), Leo Pavela, hrvatski televizijski novinar i voditelj (1970.), Joseph Kabila, predsjednik DR Konga (1971.), kineska hokejašica na travi, Nie Yali (1973.). Angelina Jolie, američka filmska glumica (1975.), hrvatska TV voditeljica, Mila Horvat (1981.), Ljupka Gojić, hrvatska manekenka (1982.), njemački nogometaš, Lukas Podolski, njemački nogometaš (1985.), hrvatski nogometaš Ante Režić (1988.), Dino Jelušić, hrvatski pjevač (1992.).

Umrli na današnji dan su: sv. Kvirin Sisački (303.), car Konrad II. (1039.), Izabela od Angoulemea (1246.), Mary de Bohun (1394.), Andronik Paleolog Kantakuzen (1453.), Flavio Biondo (1463.), Péter Révay (1622.), Giacomo Casanova (1798.), Frederick Muhlenberg (1801.), Antonio José de Sucre (1830.), W. H. R. Rivers (1922.), Zhang Zuolin (1928.), Ketevan Geladze (1937.), njemački car Vilim II. (1941.), Marvin Heemeyer (2004.), katolički svećenik Stanko Banić (2004.).

Citat dana: „Dopuštam da kleveću žene samo oni koji su mogli zaboraviti da su imali majku.“ ~ Ugo Foscolo

Blagdani i spomendani:

Međunarodni dan nevine djece - žrtava agresije

Sveti Kvirin Sisački

Dan grada Krka, Dan grada Siska, Dan državnosti u Tongi