Izašao Brodomlat
Dogodilo se na današnji dan 31. siječnja
1587. u Beču je preminuo kardinal Juraj II. Drašković, jedan od najutjecajnijih crkvenih velikodostojnika iz Hrvatske u 16. stoljeću. Kardinal je potjecao iz znamenite plemićke obitelji Drašković, koja je kasnije stekla barunski i grofovski status, a posjedovala je tijekom vremena mnoge dvorce u Hrvatskoj (npr. Trakošćan, Brezovicu, Opeku i Klenovnik kao najveći dvorac u Hrvatskoj). Juraj II. Drašković bio je zagrebački biskup od 1563. do 1578. godine, a od 1567. do 1576. godine vršio je i službu hrvatskog bana. Zbog tih je funkcija bio najmoćnija osoba u Hrvatskoj u to doba, a njegov je utjecaj uvelike prelazio hrvatske granice. Naime, Drašković je postao kraljevski kancelar, a kasnije čak i kraljevski namjesnik za čitavu Ugarsku. U Draškovićevo doba tri su pojave bile osobito značajne u Hrvatskoj: borba protiv Osmanlija, vjerska sukobljavanja katolika i protestanata, te seljačka buna 1573. godine. Za vrijeme te seljačke bune Drašković je bio hrvatski ban i kao takav morao je sudjelovati u njenom gušenju. Papa Siksto V. imenovao je Draškovića kardinalom 1585. godine. Nažalost, Drašković je umro otprilike 13 mjeseci nakon što je postao kardinal. Zbog toga nije nikada uspio osobno u Rimu primiti kardinalski šešir, no to ne umanjuje njegov kardinalski status.
1919. godine naredbom povjerenika za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade u Zagrebu određeno je da se krajem veljače ukinu 5. i 6. razredi Više pučke škole u Novoj Gradiški i da se istodobno otvore 1. i 2. razred realne gimnazije zagrebačkog tipa.
1921. godine prema rezultatima popisa stanovništva u 1920. godini objavljenom 31. siječnja 1921. godine u Brodu ima 10.821 stanovnika. Od toga he Hrvata 6.967, Srba 1.228, Nijemaca 1.128, Židova 655, Mađara 521, Slovenaca 300 i ostalih 22.
1926. godine nakon dvomjesečne krize i blokade rada Gradskog zastupstva izabranog u studenom 1925. godine, provedeni su novi izbori. U izborima je sudjelovalo devet stranaka, a najveći broj glasova dobili su radićevci. Za gradonačelnika je izabran Vjekoslav Tauchman. Izbore od 29. studenog 1925. godine, koji su prouzročili krizu i blokadu Gradskog zastupstva, karakteriziralo je šarenilo stranaka koje u njima sudjeluju. Tako se kao stranke prijavljuju Židovi, obrtnici, gostioničari, mesari i Vijušani, te nezavisni građani. Izborne bitke bile su vrlo oštre, a političke nesuglasice toliko duboke da su ti izbori poništeni. No, ni izbori provedeni 31. siječnja 1926. godine neće stabilizirati brodsko Gradsko zastupstvo. Gradonačelniku Tauchmannu izglasano je nepovjerenje u prosincu iste godine, a zastupstvo grada raspustilo je potom veliki župan.
Dušan Džamonja rođen je u Strumici, Makedonija, 31. siječnja 1928. godine. Bio je hrvatski kipar i autor arhitektonskih projekata za muzeje, spomenike, galerije, nebodere i džamije. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1940-ih godina, živio i radio u Bruxellesu, Vrsaru i Zagrebu. Prvu izložbu priredio je 1954. godine, a dobitnik je brojnih priznanja za svoj rad. U Vrsaru se nalazi spomenički kompleks njegove kuće s ateljeom i parkom. Osnovni materijali s kojima je radio su bronca, željezo, korten čelik i aluminij. Džamonjine monumentalne apstraktne skulpture su već bile izložene na Place de Vendome u Parizu, Praca de Commercio u Lisabonu, ispred Palače pravde u Bruxellesu i u londonskom Regent´s Parku. Za njegovu karijeru osobito je bio značajan nastup na XXX. Venecijanskom bijenalu 1960. god. kada je nominiran za Grand Prix bijenala, i skrenuo na sebe pozornost međunarodne kritike. Osim monumentalnih skulptura od betona i ciklusa skulptura životinja razvio je specifičan izraz u tehnici spoja čavala i spaljenog drva. Od 1988. godine bio je izvanredni član SANU na Odjeljenju likovne i glazbene umjetnosti, od 20. svibnja 2004. je redovni član HAZU. Umro je u Zagrebu 14. siječnja 2009. godine.
1931. godine boksačka sekcija ŠK „Marsonija“ upriličila je svoj prvi javni nastup u dvorani Kasine (Vac-Milimović, Gender-Kutuzović, Kiš-Graček, Kirally-Repić).
1933. godine u Novoj Gradiški održan je sastanak mjesne organizacije Saveza hrvatskih obrtnika.
Pomorska bitka između otoka Lastova i Sušca između 3 talijanska broda i nepoznate podmornice dogodila se na današnji dan 1941. godine.
Novim Ustavom Federativne Narodne Republike Jugoslavije 1946. godine uspostavljeno je republikansko ustrojstvo države te potvrđena konstitutivnost šest sastavnih republika: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija i Srbija.
1958. godine za najboljeg sportaša Broda proglašeni su košarkašica i kajakašica Vikica Kler i atletičar Milan Firec.
1962. godine održana je u Brodu premijera filma Frane Vodopivca „Mostovi druge obale“. Film je emitiran u povodu puštanja u promet novosagrađenog mosta preko Save.
1995. godine odlukom Gradskog vijeća osnovana je Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda koja se sastoji iz donacija: Branko Ružić, zbirke moderne i suvremene hrvatske umjetnosti, kabineta akvarela, donacije Dragutina i Jele Tadijanović, zbirke dječjeg likovnog stvaralaštva i zbirke zavičajnog likovnog stvaralaštva.
1996. godine izašla je iz tiska zbirka humorističkih tekstova, karikatura, aforizama i fotografija pod nazivom Brodomlat. Izdavač je bio Marsonia-press.
Ostali događaji:
1606. godine održano je u Engleskoj smaknuće poznatog Guya Fawkesa – urotnika protiv britanskog kralja Jamesa VI.
1876. SAD je naredio svim američkim starosjediocima da odu u rezervate.
1888. godine umro je osnivač salezijanaca sv. Ivan Bosco (talijanski: Giovanni Melchiorre Bosco).
Prvi američki satelit, Explorer I., uspješno je 1958. godine poslan u orbitu.
1958. američki znanstvenik James Van Allen otkrio je Van Allenov pojas.
Prije nego što su lansirali prvog čovjeka u svemir, Amerikanci su na današnji dan 1961. godine na testni let poslali čimpanzu kasnije nazvanu Ham (nisu mu htjeli nadjenuti ime prije nego što se uspješno vratio na Zemlju, da se javnost ne bi previše vezala uz njega).
1968. godine nezavisnost je dobila danas najmanja republika na svijetu – Nauru.
Nakon 19 godina stanovnici Istočnog i Zapadnog Berlina ponovno su 1971. godine mogli međusobno komunicirati telefonom.
Na današnji dan 1990. godine otvoren je prvi restoran McDonald's u Moskvi.
1993. BMW je preuzeo britansku automobilsku kompaniju Rover.
Rođeni na današnji dan su: Ljudevit Montfortski, francuski katolički svetac (1673.), austrijski skladatelj, jedan od najistaknutijih romantičnih skladatelja Franz Schubert (1797.), Zane Grey, američki romanopisac (1872.), ruska balerina Ana Pavlova (1881.), Vasilij Kuznjecov, trostruki predsjednik SSSr-a (1901.), američki književnik Norman Mailer (1923.), Bosiljka Janjatović, hrvatska povjesničarka (1936.), slovenski alpski skijaš Bojan Križaj (1957.), Jurica Vranješ, hrvatski nogometaš (1980.), hrvatska glumica Ines Cokarić (1980.).
Umrli na današnji dan su: kalif Ali (661.), Menno Simons (1561.), kardinal-kralj Henrik od Portugala (1580.), kardinal Juraj II. Drašković (1587.), Guy Fawkes (1606.), Claudio Aquaviva (1615.), Charles Edward Stuart (1788.), Manuel Alberti (1811.), Alexander Ypsilantis (1828.), Edwin Howard Armstrong (1954.), nobelovac John Mott (1955.), A. A. Milne (1956.), general Arthur Ernest Percival (1966.), Samuel Goldwyn (1974.), Ernesto Miranda (1976.).
Citat dana: „Mladost imamo da bismo činili gluposti, a starost da bismo žalili za tim glupostima.“ ~ Ernest Hemingway