Menopauza bez tabua: Zašto hormonalne promjene ne treba prešutjeti ni trpjeti

BP/ilustracija

Danas se obilježava se Svjetski dan menopauze, čiji je cilj podizanje svijesti o ovom prirodnom životnom razdoblju kroz koje prolazi svaka žena. Menopauza označava trajni prestanak menstruacije i završetak reproduktivnog razdoblja, a nastupa zbog postupnog slabljenja funkcije jajnika i smanjene proizvodnje spolnih hormona, ponajprije estrogena i progesterona. Glavni razlog tih promjena je smanjeni broj folikula u jajnicima, čija se zaliha tijekom reproduktivnog života

postupno iscrpljuje. Većina žena ulazi u menopauzu između 45. i 55. godine života, a prosječna dob u Hrvatskoj iznosi oko 51 godinu. Genetika ima važnu ulogu u određivanju vremena nastupa menopauze, no nije pravilo da će žena u nju ući u istoj dobi kao i njezina majka.

Pušenje povezuje s njezinim ranijim nastupom, ponekad i do dvije godine. Pad razine hormona utječe na različite dijelove tijela. Među najčešćim simptomima su umor, poteškoće s koncentracijom, povećanje tjelesne težine, problemi sa spavanjem, promjene raspoloženja, smanjen libido, vaginalna suhoća te promjene u kvaliteti kože i kose. Česte su i vazomotorne tegobe, poznatije kao valunzi, odnosno iznenadni osjećaji intenzivne topline praćeni pojačanim znojenjem. Intenzitet i trajanje simptoma razlikuju se od žene do žene, a tegobe mogu potrajati nekoliko godina i znatno utjecati na kvalitetu života.

„Nije svoja”, a ne zna zašto: perimenopauza počinje prije nego što žene očekuju

Razdoblje koje prethodi menopauzi naziva se perimenopauza. Obilježavaju ga postupno slabljenje funkcije jajnika i oscilacije razine hormona. Tada se često javljaju neredovite menstruacije, promjene u trajanju krvarenja i prvi simptomi menopauze. Upravo u tom razdoblju promjene mogu početi vrlo suptilno, zbog čega ih žene u početku teško prepoznaju i povezuju s hormonalnim promjenama. Kako objašnjava dr. Ivan Jandrić, spec. ginekologije i opstetricije, prvi znakovi perimenopauze

ne moraju nužno biti valunzi, već i manje prepoznatljive tegobe koje žena teško može jasno definirati.

,,Kako se žena približava srednjoj životnoj dobi, mogu se pojaviti različiti simptomi koje u početku teško prepoznaje i definira. Često ima osjećaj da ‘nije svoja’, a ne zna objasniti zašto. Iako se menopauza najčešće povezuje s valunzima, promjene u perimenopauzi počinju mnogo suptilnije i nekoliko godina prije same menopauze. Prvi znakovi često su promjene menstrualnog ciklusa, koji s vremenom postaje sve manje predvidljiv. Uz to se mogu javiti i druge, manje prepoznatljive tegobe koje je ponekad teško povezati s hormonalnim promjenama'' ističe dr. Jandrić.

Menopauza nije bolest, no njezine jako izražene simptome ne treba trpjeti

Vazomotorne simptome pritom ne treba promatrati izolirano jer su povezani s kvalitetom života i dugoročnim zdravljem žene. Noćno preznojavanje može narušiti san, što se odražava na raspoloženje, koncentraciju i radnu sposobnost te može povećati osjetljivost na anksioznost i napade panike.

,,Menopauza nije bolest i ne liječimo sam fenomen, već simptome koji ženi otežavaju svakodnevni život. Zato je najvažnije razgovor započeti pitanjem što je točno najviše opterećuje. Iako je menopauza prirodan proces, njezine tegobe ne treba trpjeti, osobito danas kada su dostupne različite mogućnosti liječenja, od hormonske nadomjesne terapije do novih nehormonskih terapija koje ublažavaju vazomotorne simptome, poboljšavaju san i kvalitetu života'', naglašava dr. Jandrić.

Ako menopauza nastupi prije 40. godine života, riječ je o preuranjenoj menopauzi koja može biti povezana s genetskim čimbenicima, autoimunim bolestima ili kromosomskim poremećajima. Postmenopauza započinje nakon 12 uzastopnih mjeseci bez menstruacije, a simptomi se tijekom vremena često postupno ublažavaju. Ipak, zbog smanjene razine estrogena povećava se rizik od osteoporoze i određenih kardiovaskularnih bolesti, zbog čega su zdrave životne navike, redovita

tjelesna aktivnost i preventivni liječnički pregledi posebno važni. Početak menopauze najčešće se utvrđuje na temelju simptoma, dobi i promjena menstrualnog ciklusa, a prema potrebi i laboratorijskim pretragama. Jedan od hormona koji se može analizirati jest folikulostimulirajući hormon (FSH), čija se razina najčešće povećava kada funkcija jajnika oslabi, no povišena vrijednost sama po sebi nije dovoljna za potvrdu menopauze. Kod žena starijih od 45 godina menopauza se

uglavnom može prepoznati na temelju simptoma i izostanka menstruacije, dok su dodatne pretrage važne kada se tegobe pojave u mlađoj dobi ili postoji sumnja na drugo zdravstveno stanje.