Plivačko natjecanje u Brodu
Dogodilo se na današnji dan 31. kolovoza
1803. godine umro je književnik Ivan Velikanović, rođen u Brodu 1723. Odlikovao se dobrim poznavanjem filozofije i teologije. Bio je profesor učilišta u Osijeku, franjevački provincijal i generalni vizitator. Napisao je nekoliko teoloških rasprava i spjevao dva igrokaza u stihovima. U književnosti je označen „kao promicatelj pobožnih drama“.
1848. godine budući da je brodska pukovnija na čelu s generalom Rothom izmarširala prema Osijeku i dalje prema Mađarskoj u borbi s Mađarima, žitelji Broda preuzimaju na sebe čuvanje granice i brigu o graničnim čardacima i straži.
Na Zagrebački Zapadni kolodvor iz Zidanog Mosta stigla je 1862. godine prva lokomotiva. Okupio se gotovo cijeli grad kako bi vidio tu zadimljenu kočiju koja se kreće bez konja.
1874. godine nakon razdoblja obilnih kiša, na današnji su dan, rijeke Sava i Una preplavile livade, polja i obližnje zgrade u Hrvatskoj Kostajnici, Dubici, Uštici, Jasenovcu, Košutarici, Jablancu, Mlaci, Mačkovcu i Davoru.
1930. godine na gradskom kupalištu održano je prvo propagandno plivačko natjecanje u Brodu. Organizirala ga je plivačka sekcija Brodskog športskog kluba „Slavonija“. Plivanje i veslanje bilo je u to vrijeme omiljeni sport i zabava mladih Brođana. Čista i pitka Sava privlačila je mladež, pa se Poloj, gradsko kupalište, oficirsko kupalište i Ada u ljetnim mjesecima bili glavni punktovi njihovog okupljanja i prakticiranja vodenih sportova. Jedan od rezultata te navike bio je i uspjeh mladog Brođanina Eugena Schrepela, sina poznatog brodskog ljekarnika, koji je 1933. Godine u Splitu osvojio naslov prvaka Jugoslavije u prsnom plivanju na 50 metara.
1941. godine pušten je u promet obnovljeni most preko Save kojeg je u povlačenju 12. travnja 1941. Minirala jugoslavenska vojska. Most je za tri mjeseca popravila i osposobila njemačka organizacija Todt. Svečanom otvorenju mosta bili su nazočni njemački poslanik u Hrvatskoj Ziegfried Kasche, general Glaise von Horstenau, domobranski generali Vilko Begić i Ivan Perčević, ministar prometa u Vladi NDH Hilmija Bešlagić, veležupan župe POsavje dr. Vladimir Sabolić, gradonačelnik Bosanskog Broda Mate Šakić i gradonačelnik Slavonskog Broda Slavko Vrgoč te brojni drugi uglednici.
2008. godine umrla je u Zagrebu pjesnikinja Slavica Brinzej, rođena u Zagrebu 2. prosinca 1948. godine. U Brod je došla 1982. i kao diplomirani agronom radi u AK „Jasinje“, a potom u Hrvatskom stočarskom centru kao matičar za uzgoj konja. Pisanjem se bavi od djetinjstva. Svoju poeziju objavljuje u skupnim zbirkama „Utorkom navečer“, „Odmor u vrtu divljeg jorgovana“, „Mom Brodu ranjenom i ponosnom“, „Najljepša moja“ i u dvije samostalne zbirke „Kao obala“ i „Umorne pjesme“ te u zbirkama pjesama za djecu „Ž“, „Jež u salonu“, „Mačka u naslonjaču“, „Zec na pecanju“, „Lav u suncu“, „Salon u bolnici“ i „Puž na tračnicama“.
Ostali događaji:
12. godine rodio se jedan od najzloglasnijih rimskih careva – Kaligula.
1422. godine neočekivano je na vrhuncu moći umro engleski kralj Henrik V. iz dinastije Plantagenet-Lancaster.
1888. godine oko 3 sata i 40 minuta ujutro pronađeno je mrtvo tijelo prve žrtve zloglasnog Jacka Trbosjeka (Jack the Ripper).
U Bazelu je 1897. godine počeo Prvi svjetski cionistički kongres.
1907. godine potpisan je neobično važan sporazum kojim su dva najveća tadašnja svjetska imperija – ruski i britanski, podijelila interesne sfere u Perziji (današnjem Iranu).
1945. rođen je George Ivan Morrison, poznatiji kao Van Morrison, irska glazbena ikona, tekstopisac, pjesnik i multiinstrumentalist.
1946. godine pred Međunarodnim ratnim sudom u Nürnbergu 22 optužena imala su završnu riječ. Svi optuženi izjavili su da se ne osjećaju krivima, a nekadašnji maršal Göring tvrdio je kako je htio spriječiti rat.
1965. godine poletio je jedan od najneobičnijih zrakoplova u povijesti. Radilo se o specijalnom teretnom zrakoplovu imena Super Guppy, koji je bio namijenjen prijevozu tereta velikih dimenzija.
1997. godine u automobilskoj nesreći u Parizu poginula je princeza Diana, zajedno sa svojim zaručnikom bogatim Arapom Dodi al Fayedom, te njegovim vozačem, a samo pola sata poslije smrti pojavljuju se teorije zavjere vezane uz smrt prema kojima su je ubili agenti MI6.
1998. lansiran je prvi satelit Sjeverne Koreje.
Prilikom stampeda u Bagdadu 2005. poginulo 1,199 ljudi.
Rođeni na današnji dan su: Theophile Gautier, francuski pjesnik, romanopisac i kritičar (1811.), hrvatski političar, povjesničar i publicist, Natko Nodilo (1834.), Ante Biankini, hrvatski liječnik i političar (1860.), hrvatski pedagog i pisac, Josip Binički (1861.), Maria Montessori, talijanska pedagoginja, liječnica, feministkinja, tvorac Montessori pedagoške metode (1970.), hrvatski književnik, povjesničar i publicist, Mato Hanžeković (1884.), Zlatka Radica, hrvatska operna pjevačica (1904.), američki književnik, William Saroyan (1908.), Richard Gere, američki glumac (1949.), hrvatski političar, Tonino Picula (1961.), Ranja Al-Abdullah, jordanska kraljica (1970.), hrvatski glumac, Mario Valentić (1980.).
Umrli na današnji dan su: sv. Aidan od Lindisfarnea (651.), bizantska carica Teodora (1056.), Al-Adil I. (1218.), engleski kralj Henrik V. (1422.), John Bunyan (1688.), Andrea Pozzo (1709.), francuski pomorac Louis Antoine de Bougainville (1811.), admiral Arthur Phillip (1814.), Ferdinand Lassalle (1864.), francuski pjesnik Charles Baudelaire (1867.), Mary Ann Nichols (1888.), Wilhelm Wundt (1920.), armenski general Andranik Ozanian (1927.), francuski slikar Georges Braque (1963.), Rocky Marciano (1969.), John Ford (1973.), Henry Moore (1986.), Joseph Rotblat (2005.), kardinal Carlo Maria Martini (2012.), maršal Sergej Leonidovič Sokolov (2012.).
Misao dana: „Srce nije koljeno da bi se moglo saviti.“