Podignut treći bedem brodske Tvrđave

1820. godine završeno je podizanje trećeg bedema brodske Tvrđave koji je nazvan bastion sv. Mihajla.  Naređenje za gradnju dao je kralj Franjo I., a gradio ga je vrsni stručnjak određen po ratnom ministarstvu – krajiški major z Stare Gradiške inženjer IgnacSchulz. U bedem je uzidana spomenica pisana na njemačkom jeziku u po jedan primjerak svih novčića koji su se tada kovali u Habsburškoj monarhiji. Zapovjednik Tvrđave umirovljeni general F. M. L. de Feuchtersleben poklonio je pet zlatnika, koji se također uzidani u bedem.  Inženjer IgnacSchulz proširio je glacier, a potpukovnik Herberstein i kapetan Castelli zasadili su drvorede oko Tvrđave koji su začetak parka KLasije. Kapetan Josip Fohman dao je o svom trošku i uz potporu građana, sagraditi u Tvrđavi kazalište s parterom i galerijom. U Tvrđavi postoji i kapelica, a također i vojnička i časnička kantina. 

 

1828. godine nakon razdoblja suhog i vrućeg vremena u Posavini, pa tako i u Brodu na Savi, započeli su dani sa stalnim nevremenom. Ta nagla promjena zraka uzrokovala je među stanovništvom toplotne groznice i dizenterije. 

 

Tridesetog srpnja 1869. godine rodio se u Brodu na Savi Mijo pl. Filipović. Gimnaziju je polazio u Vinkovcima i Požegi, a Vojno-tehničku akademiju u Heinburgu. Za vrijeme Prvog svjetskog rata bio ej zapovjednik riječne flote na Visli, Styru i Bugu. Nakon rata bio je pomoćnik ministra riječkog brodarstva i šef generalne inspekcije voda. Kao jedan od najstarijih hrvatskih filatelista osnivač je Hrvatskog filatelističkog društva i njegov prvi tajnik. Utemeljitelj je i prvi ravnatelj zagrebačkog zoološkog vrta. Mijo Filipović potječe iz plemenitaške obitelji podrijetlom iz Dubočca. Otac Joseph von Phillipovich bio je trgovac i posjednik, a majaka Josiefina bila je plemenita Baumrouker de Robelswald. Plemstvo je obitelj dobila 1736. godine za vojne zasluge. 

 

1933. godine u poznatoj gostionici i kuglani Mije Terkala, u Berislavićevoj ulici, održana je redovita godišnja skupština Vinogradarskog i voćarskog društva u Brodu. Društvo je osnovano 1930. Godine „da povede računa o svim pitanjima, koja zasijecaju u život vinogradara i voćara, da poradi na što racionalnijoj obradi vinogradarskim radnicima, o uređenju vinogradarskih puteva i staza, krčenja živice itd.“  Društvo je imalo 220 članova. Bila su to zlatna vremena brodskog vinogradarstva. Tadašnja Brodska vinogradarska udruga opskrbljivala je gotovo cijelu gradsku potrošnju vina i osim toga izvozila približno 1 000 hektolitara vina godišnje izvan Broda. 

 

Jedan od najomiljenijih hrvatskih svetaca - sveti Leopold Bogdan Mandić - umro je na današnji dan ratne 1942. godine u talijanskom gradu Padovi. Bio je visok samo 135 centimetara, ali je imao ogromnu snagu duha. Poznat je po tome što je od jutra do mraka ispovijedao, dajući blage pokore vjernicima koji su mu dolazili. Ostatak pokora navodno je sam odrađivao molitvama. Ovako je opisan njegov radni dan: „odsluživši rano ujutro žrtvu svete mise, sjedao bi u sobicu za ispovijedanje i tamo bi ostajao cijeli dan na raspolaganju pokornicima. Zadržao je taj način života kroz četrdesetak godina, a da se nije ni najmanje tužio“. Prije smrti sv. Leopold je prorekao da će kapucinski samostan u Padovi biti razoren od bombi. To se doista i dogodilo, ali je usred razaranja ostala sačuvana njegova ćelija i ispovjedaonica. Umro je na današnji dan u 77. godini života, okružen braćom kapucinima koji su pjevali molitvu „Salve Regina“ (Zdravo Kraljice). Papa Pavao VI. proglasio ga je blaženim 1976., a papa bl. Ivan Pavao II. proglasio ga je svetim 1982. godine. Sv. Leopold Mandić jedan je od prethodnika ekumenskog pokreta za jedinstvo kršćana. Naime, rođen je kao katolik u Herceg-Novom u Boki Kotorskoj, većinskom pravoslavnom kraju. Često se molio za jedinstvo pravoslavaca i katolika, na nakanu „Da svi budu jedno“. Poznata je njegova utješna izreka: „Vjeru! Imajte vjeru! Bog je lijek i liječnik!“ O sv. Leopoldu papa bl. Ivan Pavao II. rekao je: „Fra Leopold bijaše uvijek tamo spreman i nasmiješen, razborit i čedan, diskretan pouzdanik i vjeran otac duša, učitelj pun poštovanja i duhovni savjetnik pun razumijevanja i strpljivosti.“ Kardinal Kuharić rekao je o njemu: „No najvažnija crta života svetog Leopolda Bogdana, koja se bez sumnje u njemu rodila kao plod duhovnog iskustva i zbivanja u Katoličkoj Crkvi među Hrvatima u vrijeme njegovog djetinjstva, svakako je njegova misao vodilja da svoj život posveti misli kršćanskog jedinstva, posebno između Zapadne i Istočne Crkve.“

 

1949. godine odigrana je, na danas više nepostojećem košarkaškom igralištu u Gundulićevoj ulici, utakmica između domaćeg zima Crvena zvijezda i kasnijeg dugogodišnjeg rivala Brođana Slobode iz Karlovca. Utakmica je završila zasluženom pobjedom domaćih i to sa 20:12, poluvrijeme 10:9. Za domaće su nastupili Božin, Perković, Eksle, Fajerbah, Šabović, Gregorić i Repanić. 

 

Litva je priznala Hrvatsku 1991. godine. 

 

2008. godine umrla je Zlata Bartl, hrvatska znanstvenica i izumiteljica. Studirala je na zagrebačkom prirodoslovnom fakultetu, gdje je diplomirala kemiju, fiziku, matematiku i mineralogiju. Godine 1955. zaposlila se u koprivničkoj Podravci. Na njenu inicijativu to je poduzeće 1957. počelo proizvoditi dehidratiziranu juhu. Radeći u Podravkinom laboratoriju, Zlata Bartl izmislila je Vegetu – začin sa sušenim povrćem koji će postati legendarno popularan. Podravka je počela Vegetu proizvoditi 1959. godine, a s vremenom je taj začin došao na tržište čak 40-tak zemalja svijeta i postao jedan od najpoznatijih hrvatskih brandova. Zlata Bartl dobila je nadimak Teta-Vegeta i primila je mnoge nagrade. Odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Nikole Tesle i Zlatnom kunom za životno djelo. Godine 2006. postala je i počasnom građankom Koprivnice. Umrla je na današnji dan u Općoj bolnici u Koprivnici, u 89. godini života.

 

 

Ostali događaji:

 

1729. službeno je osnovan američki grad Baltimore.

 

1733. godine ustrojena je prva masonska velika loža na čitavom američkom kontinentu. Dogodilo se to u Bostonu, u to vrijeme jednom od najvećih i najvažnijih gradova u Sjevernoj Americi.

 

1756. godine dovršena je jedna od najraskošnijih baroknih palača u povijesti – palača ruske carice Katarine pokraj Petrograda.

 

Japanska mornarica je 1945. godine na sred Pacifika potopila američki bojni brod Indianapolis.

 

U sudaru mlaznog lovca i „Boeinga 727“ kod Tokija 1971. godine poginulo je 162 ljudi. 

 

1997. godine umro je posljednji car u povijesti Vijetnama - BaoDai.

 

2003. godine proizveden posljednji VW Buba u tvornici u Meksiku.

 

Rođeni na današnji dan su: Emily Brontë, engleska književnica (1818.), poljski botaničar, Ignaz von Szyszylowicz (1857.), Ivan Bjelovučić, prvi hrvatski zrakoplovac (1889.), engleski kipar, Henry Moore (1898.), Arnold Schwarzenegger, austrijsko-američki glumac i političar (1947.), njemački nadbiskup i prefekt Papinskog doma, GeorgGänswein (1956.), Simon Baker, australski glumac i redatelj (1969.). 

 

Umrli na današnji dan su: Otto von Bismarck, njemački držvanik i političar (1898.), Sveti Leopold Mandić, hrvatski svetac (1942.), Ingmar Bergman, švedski filmski redatelj (2007.).

 

Citat dana: „Snovi stvaraju budućnost.“ ~ Victor Hugo