Priznanje Brodu za sve što je učinio za zaštitu čovjekove okoline

Rimska vojska predvođena budućim carem Titom Flavijem Vespazijanom 70. godine je tijekom opsade Jeruzalema uspjela probiti središnji gradski zid što im je omogućilo kasnije osvajanje i uništenje grada. Opsada i osvajanje Jeruzalema bio je središnji događaj prvog Rimsko-izraelskog rata koji se od 66. do 73. odvijao na prostoru Judeje. Rat je započeo kao eskalacija pobune protiv rimskog namjesnika koja se predvođena ekstremistima brzo proširila među židovskim stanovništvom. Jeruzalem je zauzela radikalna skupina zelota koja je ušla u sukob s drugim skupinama u gradu, što je uvelike pomoglo rimskoj pobjedi. Grad u kojem su bili deseci ako ne i stotine tisuća ljudi, dugo je odolijevao rimskoj vojnoj 'mašini', no na kraju je, zavađen i podijeljen između tri frakcije, počeo popuštati. Rimljani nisu uspjeli osvojiti grad u jednom mahu već postepeno, a krvave ulične borbe trajale su sve do 7. rujna. Nakon opsade, u kojoj je uništen veliki hram što se i danas obilježava blagdanom Tisha B'Av, grad je razrušen, a stanovništvo pobijeno.

1730. godine prema nalogu zagrebačkog biskupa Jurja Branjuga došao je u Brod kanonik Juraj Dumbović radi kanonske vizitacije župne crkve Presvetog Trojstva i ovako izvijestio biskupa: „Župna crkva je drvena, a ima i drveni toranj u kojemu se nalaze četiri blagoslovljena zvona. U crkvi se nalazi pet oltara. Oltar Presvetog Trojstva, zatim sv. Antun Padovanskog, Djevice Marije, sv. Marka i peti oltar Isusova preobraženja. Svaki oltar ima kamen u koji su pohranjene moći svetaca. U crkvi nema krstionice. Oko crkve ne postoji groblje. Crkva posjeduje livade za 40 kosaca i vinograde za 20 kopača. Trgovište ima 250 kuća katolika i samo dva pravoslavna šizmatika. Župom upravlja Ivan Karinčić, franjevački gvardijan. On je odlučio u Brodu podići veliku zidanu crkvu i franjevački samostan. Samostan je u većem dijelu već sagrađen i franjevci su u njemu nastanjeni. Vrt je ograđen zidom. U Podvinju se 1730. godine nalazi 30 katoličkih kuća i tamo je zidana crkva sv. Antuna Padovanskog. Oko crkve u Podvinju je lijepo uređeno groblje na kojemu se ukapaju i Brođani, uključujući i franjevce…“

1832. godine u franjevački samostan u Brodu sklanjaju se u bijegu derventski zapovjednik kapetan Mahmut Bašeta. Sedam dana nakon njega pred turskim progonima jedva je glavu spasio franjevac Ilija Starčević, izaslanik za Bosnu kralja Franje I. Njega je kod Županje krišom preko Save prevezao sluga Husein beg Gradščevića i on se također sklonio kod brodskih franjevaca.

Na današnji dan burne 1848. godine odigralo se svečano ustoličenje baruna Josipa Jelačića za bana Trojedine Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Ustoličenje je obavljeno na Katarininom trgu na Gornjem gradu. Jelačić je ušao u grad u svečanoj povorci koju su predvodili husari i serežani u slikovitim odorama. Za njima su išle 93 kočije s mnogobrojnim uglednim osobama. Nakon što je položio prisegu, novi je ban po tradicionalnom običaju triput podignut u vis, uz poklike „Živio“ i uz pucnjavu topova. Obred je nastavljen u crkvi sv. Marka, a zatim u pravoslavnoj crkvi Sv. Preobraženja, gdje je bana formalno ustoličio srpski patrijarh i mitropolit Josif Rajačić. Ta činjenica, da je Jelačić ustoličen od strane pravoslavnog patrijarha, a ne katoličkog biskupa, izazvala je mnogo kontroverzija. Ipak, objašnjenje za to može se pronaći u činjenici da zagrebački biskup Juraj Haulik u to doba nije boravio u Zagrebu, nego u Beču. Nakon čina ustoličenja, proslava je nastavljena u Banskim dvorima na Markovom trgu.

Na današnji dan 1963. godine razriješio se jedan od najvećih hladnoratovskih seksualnih skandala. Britanski ministar obrane John Profumo dao je ostavku na svoju dužnost zbog veze s lijepom Christine Keeler, 19-godišnjom topless plesačicom. Profumo ju je službeno upoznao dvije godine ranije, na jednoj zabavi u dvorcu Lorda Astora. Njemu je bilo 46 godina i bio je u braku s poznatom glumicom Valerie Hobson. Ušao je u vezu s mladom Christine Keeler, ne znajući da je ona tada istovremeno spavala i s Jevgenijem Ivanovom, visokim mornaričkim atašeom u sovjetskom veleposlanstvu u Londonu. Ivanov je izgleda radio i špijunski posao za SSSR. Navodno je Ivanov nagovorio Christine da izmami od ministra podatke kad će američke nuklearne rakete biti raspoređene u Zapadnoj Njemačkoj. Bilo je to jedno od najnapetijih doba Hladnog rata, uoči poznate Kubanske raketne krize. Da stvar bude još gora, Christine je spavala i s jamajkanskim dilerom droge, crncem Johnnyjem Edgecombeom. Na savjet tajne službe MI5 ministar je prekinuo vezu s Christine. Ipak, kasnije je skandal izbio na vidjelo. Ministar je prvotno zanijekao aferu i otvoreno lagao u Britanskom parlamentu, što se smatra neoprostivim prijestupom. Na današnji dan ipak je priznao da je lagao i dao je ostavku na svoje položaje. Zbog skandala Christine Keeler je postala zvijezda u Britaniji i slikala se gola kako sjedi na stolcu. Bivši ministar se nakon ostavke povukao iz javnog života i volontirao kao čistač zahoda u jednoj dobrotvornoj ustanovi. Mogao je volontirati jer je privatno bio bogat (imao je i talijansku titulu grofa). S vremenom je postao glavni skupljač priloga te dobrotvorne ustanove. Koristeći svoje iskustvo s ljudima i utjecaj, skupio je velike iznose novca za dobrotvorne svrhe. Supruga ga nije napustila, nego ga je podržavala za cijelo vrijeme skandala i kasnije u dobrotvornom radu. Obnovio je ugled i kraljica ga je odlikovala ordenom Britanskog carstva, a Margaret Thatcher pozvala na proslavu 70. rođendana, gdje je sjedio uz kraljicu. Umro je u 92. godini života, kao ugledni dobrotvor.

Izrael je 1967. godine s Egiptom, Jordanom i Sirijom inicirao sukob poznat kao Šestodnevni rat, posljedica sueske krize iz 1956. Nakon što su izraelski obavještajci saznali kako je napad od strane tri arapske države neizbježan, počeo se pripremati za obranu. Zaključivši kako ne može voditi rat na tri fronte, Izrael se odlučio za preventivne zračne udare na sva tri neprijatelja, počevši od Egipta. Zračni napad započeo je rano ujutro, a samo tijekom prvog dana operacije bombardirana su 23 aerodroma i uništeno je gotovo cijelo egipatsko, sirijsko i jordansko borbeno zrakoplovstvo. Već drugog dana rata u sukobu s jordanskim snagama Izrael je zauzeo stari dio Jeruzalema i Zapadnu obalu. Tijekom četvrtog dana rata Izraelci su zauzeli cijelu istočnu stranu Sueskog kanala nakon čega je UN intervenirao i prekinuo sukob na Sinajskom poluotoku. Idući dan Izrael je krenuo na sirijske položaje i zauzeo Golansku visoravan, a 10. lipnja sukob je završen posredovanjem UN-a. Nakon trijumfa Izrael je objavio namjeru da na novoosvojena područja naseli židovske stanovnike koji su protjerani u ratu 1948., te je uskoro na njemu počela izgradnja doseljeničkih naselja koja i danas stvaraju velike probleme u bliskoistočnim mirovnim pregovorima. Konačno, iako su u Šestodnevnom ratu uvelike smanjene vojne efektive arapskih zemalja i potvrđena izraelska vojna moć, nije dugoročno riješen niti jedan regionalni problem, a područje je žarište i danas.

Niti pet godina nakon ubojstva predsjednika Johna F. Kennedyja, ustrijeljen je na današnji dan 1968. godine i njegov brat senator Robert F. Kennedy. Braća su potjecala iz najpoznatije američke političke obitelji. Kennedyevi su bili poznati po svom irskom porijeklu i katoličkoj vjeri. Otac im je bio Joseph Kennedy, političar i ambasador SAD-a u Londonu. Joseph je s Rose Fitzgerald imao čak devetero djece. Jedan sin je postao predsjednik SAD-a, dvojica su bili senatori, jedna kćer je bila američka ambasadorica u Irskoj, druga je osnovala Specijalnu Olimpijadu, a treća se udala za engleskog aristokrata markiza od Hartingtona. Majka obitelji - Rose Fitzgerald – dobila je od pape titulu grofice za svoju humanitarnu djelatnost i uzorno majčinstvo. Nakon ubojstva JFK-a upravo je Robert Fitzgerald Kennedy (srednje ime mu je zapravo majčino prezime) postao glava obitelji. Za vrijeme bratovog predsjedničkog mandata, Robert je obavljao funkciju ministra pravosuđa (Attorney General). Na toj se poziciji istaknuo borbom protiv organiziranog kriminala. Ostao je ministar još devet mjeseci nakon bratove smrti, a zatim je dao ostavku da bi se kandidirao za senatora u državi New York. Uspio je na izborima i ušao u senat. Time se pridružio mlađem bratu Edwardu koji je već bio senator, pa su u Senatu istovremeno sjedila dva brata Kennedy. Robert je, međutim, imao još veće ambicije, pa se 1968. kandidirao za američkog predsjednika. Bio je vodeći kandidat Demokratske stranke kad je na današnji dan ustrijeljen u hotelu Ambassador u Los Angelesu. Ubojica je bio Sirhan Sirhan, palestinski Arap, rođen u Jeruzalemu, koji je mrzio kako Židove, tako i Amerikance koji su im pomagali. Zanimljivo je da Sirhan po vjeri nije bio musliman nego kršćanin. Pucao je u Roberta kad je ovaj prolazio kroz hotelsku kuhinju na izlasku iz svečane dvorane u kojoj je upravo održao govor. Upucao ga je s dva metka u leđa i jednim u glavu. Robert je preminuo 26 sati kasnije u bolnici Dobrog Samaritanca u Los Angelesu. Zanimljivo je da je samo dva mjeseca ranije ubijen i Martin Luther King. Oko svih tih ubojstava ispletene su mnoge teorije zavjere.

Prva Internet veza uspostavljena je na današnji dan 1969. godine.

U Stockholmu je 1972. započela Prva svjetska konferencija o zaštiti čovjekova okoliša, poznata i kao Stockholmska konferencija. Na njoj se okupilo više od 1.200 predstavnika iz 113 država, te više od 500 promatrača raznih vladinih i nevladinih organizacija. Rezultati konferencije su rezimirani u nekoliko osnovnih dokumenata, od kojih je najznačajnija Deklaracija o zaštiti okoliša. Konferencija se općenito smatra prekretnicom u radu UN-a, ali i aktivnosti svih čimbenika na zaštiti okoliša, jer je intenzivnije i organiziranije pokrenula svijet prema ozbiljnom razmišljanju o potrebi zaštite okoliša. Skupština UN-a iste je godine ustanovila i Svjetski dan zaštite okoliša, koji se od 1974. održava svakog 5. lipnja. Svjetski dan zaštite okoliša u svijetu se obilježava na razne načine, skupovima, biciklističkim paradama, akcijama pošumljavanja i čišćenja okoliša, itd., no glavni cilj mu je uvijek isti - stvaranje svijesti o okolišu kod ljudi u cjelini, ali ponajviše pojedinačno jer tek osvješćivanjem pojedinaca mogu se očekivati značajni rezultati na kolektivnoj razini.

Američki Centar za kontrolu bolesti (CDC) 1981. godine prijavio je kako je kod pet homoseksualnih pacijenata iz Los Angelesa zabilježio atipični oblik upale pluća inače prisutan samo kod osoba sa znatno oslabljenim imunitetom. U početku CDC nije točno znao o čemu se radi, niti je bolesti nadjenuo ime, a korišteni su razni nazivi od kojih je među stručnjacima najpoznatiji bio 4H, što je označavalo Haićane, homoseksualce, hemofiličare i heroinske ovisnike kod kojih je bolest primijećena. Uskoro je otkriveno kako je naziv neprimjeren jer se bolest počela primjećivati i kod drugih skupina, a tijekom 1982. skovano je ime AIDS - Acquired Immunodeficiency Syndrome, odnosno Sindrom stečene imunodeficijencije, a poznata i kao SIDA (fran. Syndrome d'ImmunoDéficience Acquise). 1983. francuski onkolog Luc Montagnier na francuskom institutu Pasteur izolirao je dotad nepoznat retrovirus i prozvao ga HIV (Human Immunodeficiency Virus), za koji je otkriveno da je uzročnik AIDS-a, „kuge“ 20. stoljeća čije je osnovna osobina teško oštećenje imunološkog sustava, tj. nemogućnost da se taj sustav brani od štetnog djelovanja različitih bolesti koje se na kraju pokažu fatalnima za oboljele.

1983. godine gradonačelnik (predsjednik Skupštine općine) Broda Ivo Marković u zagrebačkom Hotelu „Interkontinental“ primio je Veliku Srebrnu plaketu s diplomom kao priznanje za ono što je Brod učinio za zaštitu čovjekove okoline.

Dražen Petrović odigrao je svoju posljednju utakmicu na današnji dana 1993. godine.

2002. godine Dražen Petrović je izabran u košarkašku „Kuću slavnih“.

Srbija  je proglasila neovisnost i razdružila se s Crnom Gorom 2006. godine.

Rođeni na današnji dan su: Anaksimen, starogrčki filozof (588. pr. Kr.), hrvatski glumac, redatelj i političar, Antun Vrdoljak (1931.), Velimir Bata Živojinović, srpski glumac (1933.), Aki Rakimovski, makedonsko-hrvatski pjevač (1955.), hrvatska glumica i pjevačica, Antonija Šola (1979.), David Bisbal, španjolski pjevač (1979.).