Prvi automobil u Brodu

 1793. giljotinirana zadnja kraljica apsolutističke Francuske, Marija Antoaneta.

1801. rođen je slavni hrvatski ban Josip Jelačić. Potjecao je iz stare hrvatske plemićke obitelji koja je potjecala iz područja uz rijeku Unu, no stoljećima je živjela na području Zagrebačke županije. Jelačići su imali plemićki pridjev „iz Buzina“, koji označava naselje Buzin južno od Zagreba, na cesti prema Velikoj Gorici. Kasnije je taj pridjev iskvaren u „Bužimski“, prema Bužimu u Lici, no po svemu sudeći oni tu ličku utvrdu nikada nisu posjedovali i riječ je bila o namjernoj ili slučajnoj pogrešci koja je nastala vjerojatno zbog sličnosti toponima Buzin i Bužim. Već u 15. stoljeću Jelačići se sa sigurnošću mogu locirati u Turopolju, sijelu hrvatskog sitnijeg plemstva. Obitelj je imala više grana koje su se raširile po prostoru od Zagorja do Posavine, no nama je najzanimljivija grana koja je dala hrvatskog bana Jelačića. Banov otac zvao se Franjo i visoko je napredovao u vojnoj karijeri. Dobio je čak i čin podmaršala (Feldmarschalleutnant) te barunsku titulu 1808. godine. Budući ban Josip rođen je 1801. godine na današnji dan u Petrovaradinu, u vrijeme dok je njegov otac bio ondje zapovjednik divizije. Petrovaradin je bio važna vojna tvrđava na području današnje Vojvodine, a nazivan je i „Gibraltar na Dunavu“ zbog svog strateškog značaja. Josip je rođen s titulom plemića, a kad je 1808. njegov otac proglašen barunom, tu titulu je dobio i sedmogodišnji Josip (austrijske titule automatski su se prenosile na sve potomke, za razliku od engleskih koje su se prenosile samo na najstarijeg sina i to tek kad bi otac umro). Mladi barun Josip Jelačić školovao se na uglednoj vojnoj akademiji Theresianum u Beču, gdje je bio izvrstan učenik. Nakon završetka školovanja odlučio se za zanimanje vojnog časnika. Već s 18 godina postao je konjički potporučnik u dalekoj Galiciji (današnja Poljska). Međutim, kad mu je bila 21 godina teže se razbolio i došao na oporavak u roditeljsku kuću u Zagreb, kao i na obiteljski posjed u Kurilovcu (danas južni dio Velike Gorice). Naime, u Kurilovcu je njegova obitelj imala posjed koji je naslijedila po Josipovoj baki Barbari rođenoj Grošić. U seoskoj atmosferi Kurilovca mladi barun Josip oporavio se od bolesti i s 24 godine se vratio u Beč u vojnu službu. Imenovan je natporučnikom (Oberleutnant) i pobočnikom zapovjednika brigade. Bio je to početak njegove velike vojne karijere koja će ga na kraju dovesti do čina višeg čak i od njegovog oca, te do još više titule grofa. Žalosno je da je obiteljska drvena kurija Jelačić u Kurilovcu, važna za mladost bana Josipa, u međuvremenu potpuno propala prepuštena nemaru.

1801. godine umro je Josip Stjepan Relković, sin poznatijeg Antuna Matije Relkovića, znamenitog slavonskog prosvjetiteljskog pisca i autor „Satira“. Stjepan Relković rođen je Zadubravlju 1754. godine i autor je djela „Kućnik“ u kojem je pružao savjete za život i rad na selu „preko cile godine“. „Kućnik“ je Relković tiskao 1796. godine u Osijeku, a pretisak je objavljen u Vinkovcima 193. godine kasnije. 

1833. godine Sava je bila regulirana pa su obavljeni radovi na čišćenju korita rijeke i uklanjanju mlinova kod Broda na Savi. U narednim godinama kroz područje Brodske regimenta prošlo je 225 trgovačkih brodova, 12 brodova sa soli i mnogo brodova s drvima, pićem i inim poljoprivrednim proizvodima. Istodobno se promet odvijao u novoizgrađenim cestama brodskog kraja, pa su uspostavljene vojne pošte koje su prolazile kroz Vrpolje, Garčin, Podvinje, Oriovac za Vrbovu do Nove Gradiške. 

1845. godine rodio se u Karlovcu pravnik Vladimir Mažuranić, otac Ivane Brlić Mažuranić. Bio je 1878. godine savjetnik za civilna pitanja austrougarske vojske koja je okupirala Bosnu i Hercegovinu. Potom je predsjednik Banskog stola i član Akademije znanosti. Pisao je pjesme i dramske komade, a bavio se i povijesnim temama. 

1895. grupa zagrebačkih studenata izrazila je svoje nezadovoljstvo mađarskom vlašću nad Hrvatskom. To su učinili spaljivanjem kopije mađarske zastave na Trgu bana Jelačića. Nisu željeli spaliti službenu mađarsku zastavu s kraljevskim insignijama kako ne bi povrijedili cara i kralja Franju Josipa I. koji je tih dana bio u posjetu Zagrebu radi otvorenja nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta. Zbog toga su dali sašiti kod 18-godišnje zagrebačke modistice Margarete Mastler zastavu u mađarskim bojama (crvena-bijela-zelena). Na današnji dan tu su zastavu donijeli na Jelačićev trg pred banov spomenik, proboli je na uglovima vrhovima sablji i podigli razapetu u vis. Zatim su je polili rakijom i zapalili. Uhićena su 24 studenta, među njima Stjepan Radić i Vladimir Vidrić. Radić je od svih najoštrije kažnjen, sa 6 mjeseci zatvora.

1906. godine na glavnom gradskom trgu Broda prvi se puta u povijesti grada pojavio automobil.

1909. osnovana je institucija kojoj mnogi Zagrepčani doslovce duguju život. Bila je to Hitna pomoć, koja u Zagrebu djeluje i danas. Dapače, na današnji dan zagrebačka Ustanova za hitnu medicinsku pomoć slavi svoj rođendan. Zagrebačka Hitna pomoć osnovana je na inicijativu profesora kirurgije Miroslava Čačkovića. Taj ugledni liječnik bio je i prvi dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a svoj je radni vijek proveo u bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu. S vremenom je opremljenost Hitne rasla, pa je postajala sve sposobnijom spašavati živote. 

1928. u Novoj Gradiški je registrirana kao tvornica industrijska ciglana Jakoba Del Fabre iz Rešetara, koji je bio vlasnik ciglane i u Orubici. 

1928. u Novoj Gradiški se istaknuti član mjesnog sportskog društva „Hrvatski sokol“ Milan Lukac vjenčao s Micikom Puljuzan iz Rešetara. 

1966. godine košarkaši BSK-a su se plasirali u Prvu saveznu košarkašku ligu. 

1978. u Parizu je ubijen Bruno Bušić, hrvatski publicist i ekonomist, koji je svojom aktivnošću pokušavao okupiti hrvatske emigrantske udruge. Bruno Bušić rođen je 6. listopada 1939. godine kraj Imotskoga u selu Vinjanima Donjim. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Zaposlio se na Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske koji je osnovao i vodio dr. Franjo Tuđman. Rješenje o tom njegovu zaposlenju 23. lipnja 1965. potpisao je direktor tog instituta - Franjo Tuđman. U ubojstvu Brune Bušića sudjelovala je po svemu sudeći jugoslavenska UDBA (kratica za Uprava državne bezbednosti. Bruno Bušić pokopan je na pariškom groblju Père-Lachaise. Na isti današnji dan, 11 godina nakon smrti, kosti su mu prenesene na zagrebački Mirogoj.

1978. godine oko 18 sati i 18 minuta nadvio se nad slavnom Sikstinskom kapelom u Vatikanu bijeli dim kao znak da je izabran novi papa. Radilo se o Karolu Józefu Wojtyłi, prvom netalijanskom papi još od davne 1523. godine. Wojtyła je bio prvi Poljak koji je ikada izabran za papu, a uzeo je ime Ivan Pavao II., prema svom nedavno preminulom neposrednom prethodniku – Ivanu Pavlu I.

1991. u obrani Vukovara kod Trpinjske ceste poginuo je general Blago Zadro, ratni zapovjednik obrane Borova Naselja.

2007. Todor Toše Proeski rođen 25. siječnja 1981. godine u Prilepu tragično je preminuo na današnji dan kod Nove Gradiške.

2011. u prvom krugu izbora za načelnika Općine Sibinj, održanom 16. listopada od 6.442 birača glasovalo je njih 2.920. Prema osvojenim glasovima u drugi krug ušli su Josip Pavić HSP dr. Ante Starčević i Krunoslav Zdjelarević HSP. Nakon drugog kruga izbora koji je održan 30. listopada pobijedio i postao načelnik općine Sibinj Josip Pavić.

2012. u Slavonskom Brodu nakon 67 godina mirovanja osnovana podružnica Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ iz Sarajeva. Za predsjednika izabran je je Fano Piplović, a tajnika Miro Sirovina. Nakon četiri godine djelovanja 2016. godine podružnica je opet u mirovanja.

2016. započeli radovi na izgradnji kružnog toka na križanju ulice Matije Gupca i Ulice Nikole Zrinskog. Predviđeni rok izgradnje novog kružnog toka 10 dana.

Ostali događaji:

• 1854. godine u Dublinu je rođen Oscar Wilde, punog imena Fingal O'Flahertie Wills Wilde, irski pisac poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama te homoseksualnoj aferi zbog koje je završio u zatvoru.
• 1869 . u američkom gradiću Cardiffu u državi New York otkriven je tzv. Div iz Cardiffa, vjerojatno jedna od najpoznatijih prijevara u Americi.
• 1925. rođen je Riley B. King poznatiji kao B.B. King, jedan od najvećih gitarista svih vremena, legendarni američki blues gitarist, pjevač i skladatelj.
• 1940. nacistički general-guverner Hans Frank stvorio je Varšavski geto, prostor koji je zauzimao oko 2,5 posto površine Varšave, a u koji je bilo smješteno oko trećina njenih stanovnika.
• 1945. u Quebecu je utemeljena Organizacija za prehranu i poljoprivredu.
• 1955. vojnim pučem svrgnut je argentinski predsjednik Juan Peron, koji je za predsjednika izabran 1951. godine, ali se nakon smrti supruge Eve Perón našao sve više politički izoliran.
• 1964. godine u pustinjskom dijelu Kine vidio se bljesak prve nuklearne eksplozije u povijesti te zemlje. Radilo se o fizijskoj nuklearnoj bombi napravljenoj od uranija-235, a eksplozija je bila snage oko 22 kilotona.
• 2012. godine otkriveno je svemirsko tijelo za koje se pretpostavlja da je nama najbliži planet izvan Sunčevog sustava. Za sada ga se naziva Alfa Centauri Bb.