Svjetski dan fotografije: Od fotografije koja je nastajala satima do jednog klika
Foto: Magnific
Danas gotovo da nema trenutka koji ne možemo sačuvati fotografijom. Mobitel je uvijek pri ruci, fotografija nastaje u nekoliko sekundi, a ono što smo snimili možemo odmah podijeliti s drugima. No, početci fotografije bili su daleko složeniji - za nastanak jedne slike trebalo je mnogo znanja, opreme i, prije svega, strpljenja.
Svjetski dan fotografije obilježava se 19. kolovoza, a datum je povezan s jednim od ključnih trenutaka u povijesti fotografije. Na taj je dan 1839. u Parizu javnosti predstavljen daguerreotip, fotografski postupak koji je razvio francuski umjetnik i izumitelj Louis Daguerre. Francuska je njegov postupak tada učinila dostupnim javnosti, čime je fotografija dobila snažan zamah i počela se širiti svijetom.
Prva fotografija nastala je godinama ranije
Iako se 1839. često uzima kao jedna od ključnih godina za razvoj fotografije, pokušaji stvaranja trajne slike s pomoću svjetlosti počeli su puno ranije.
Francuski izumitelj Nicéphore Niépce tijekom 1820-ih eksperimentirao je s postupkom koji je nazvao heliografija, odnosno „crtanje suncem“. Koristio je ploču premazanu bitumenom osjetljivim na svjetlost, a jedan od njegovih najpoznatijih rezultata je prizor pogledan kroz prozor njegova imanja u Le Grasu.
Ta se slika danas smatra najstarijom sačuvanom fotografijom, a nastala je oko 1826. ili 1827. godine. Za njezin nastanak bilo je potrebno višesatno izlaganje svjetlosti - prema nekim izvorima oko osam sati.
Drugim riječima, dok danas možemo snimiti fotografiju u sekundi, tada je za jednu fotografiju trebalo čekati satima.
Daguerre je fotografiju približio široj javnosti
Niépce je 1829. započeo suradnju s Louisom Daguerreom, koji je nakon Niépceove smrti nastavio razvijati fotografske postupke. Rezultat je bio daguerreotip, postupak kojim se dobivala vrlo detaljna slika na posrebrenoj bakrenoj ploči.
Za razliku od današnjih fotografija koje se mogu beskonačno kopirati, daguerreotip je stvarao jedinstvenu sliku na metalnoj ploči, bez klasičnog negativa. Postupak je bio složen, ali je omogućio precizno bilježenje ljudi, građevina i svakodnevnog života.
Zanimljiv je i podatak da se daguerreotip vrlo brzo proširio. U New Yorku je do 1850. godine postojalo više od 70 studija koje su nudile takvu vrstu fotografiranja.
Od rijetkosti do svakodnevice
Razvoj tehnologije tijekom sljedećih desetljeća postupno je skraćivao vrijeme potrebno za snimanje i pojednostavljivao postupak. Fotografija je tako iz eksperimenta dostupnog malom broju ljudi postala način bilježenja obitelji, putovanja, važnih događaja, ratova i svakodnevnog života.
Danas je situacija potpuno drugačija. Fotografije nastaju gotovo neprimjetno - tijekom putovanja, druženja, proslava, ali i u sasvim običnim trenucima. Pametni telefoni omogućili su da fotoaparat praktički uvijek imamo u džepu.
Od višesatne ekspozicije do fotografije nastale jednim dodirom zaslona prošla su gotovo dva stoljeća. I upravo zato Svjetski dan fotografije nije samo podsjetnik na tehnologiju, već i na to koliko se promijenio način na koji čuvamo uspomene i bilježimo vrijeme u kojem živimo.