Zavičajnici u Brodu

Na današnji dan 1851. godine rođen je u Bjelovaru Slavko Cuvaj, hrvatski političar, ban i komesar. Otac mu je svojedobno bio gradonačelnik Bjelovara, a Slavkov mlađi brat Antun Cuvaj postao je utjecajan kao pedagog. Za usporedbu, Slavko Cuvaj bio je otprilike vršnjak vodeće generacije poznatih osoba s američkog Divljeg zapada (Wyatt Earp, Doc Holliday). Slavko Cuvaj bio je jedan od posljednjih hrvatskih banova u doba Austro-Ugarske. Imenovan je banom u siječnju 1912. godine, oko dvije i pol godine prije početka Prvog svjetskog rata, koji je dokrajčio tu monarhiju. U trenutku kad je Cuvaj imenovan banom, Hrvatska je bila u velikom previranju. Cuvaj je bio predstavnik nepopularnog režima, koji je nad hrvatskim stanovništvom pokušavao vladati uglavnom represivnim metodama. Pripadnici mlade generacije bili su u to vrijeme prilično buntovni, među njima i Miroslav Krleža te Tin Ujević. Zanimljivo je da je u doba kad je Cuvaj postao hrvatskim banom, u Ugarskoj premijer (ministar-predsjednik) bio zloglasni Károly Khuen-Héderváry (prethodno ban u Hrvatskoj). U pokušaju ukroćivanja stanja u Hrvatskoj, u Cuvajevo je doba suspendiran ustav, a uvedeno je svojevrsno izvanredno stanje. Dapače, Cuvaj je proglašen kraljevskim komesarom, s gotovo diktatorskim ovlastima. Uvedena je cenzura tiska, a ukinuta je i sloboda sastajanja. Nezadovoljni režimom, buntovni pripadnici mlade generacije pokušali su ubiti Cuvaja. Naime, izveli su čak dva neuspjela atentata na njega. Zbog takve napetosti, vladajući krugovi Austro-Ugarske poslali su nepopularnog Cuvaja „na dopust“ pokušavajući postupno smiriti eksplozivnu situaciju. Zanimljivo je da je Cuvaju, vjerojatno za kompenzaciju, dodijeljena titula baruna, a imao je pridjev „od Ivanske“ (lokacija južno od Bjelovara).

1874. osnovan je Hrvatski liječnički zbor.

1895. Vlaho Bukovac počeo izrađivati svečani zastor za Hrvatsko narodno kazalište.

1921. godine lokalni brodski list, koji se tada zvao Brodske novine, donosi rezultate popisa stanovnika obavljenog u Brodu 1920. godine. Brod ima 10.500 stanovnika od kojih je 850 vojnika. Deset godina prije Brod je imao 10.200 stanovnika, od kojih je 1058 vojnika. Neznatno povećanje broja stanovnika rezultat je rata, gladi, seoba i malog broja stanova. Međutim, već 1924. godine Brod ima oko 4000 stanovnika više nego 1920. Razlog je industrijalizacija. Zbog toga Brođani ponovno uvode evidenciju tzv. zavičajnika. Zavičajnici su bili rođeni ili dugogodišnji stanovnici grada, dugogodišnji porezni obveznici ili po osnovi vlasništva ili po osnovi „tjeranja“ neke djelatnosti. Primanje u Savez zavičajnika se plaćalo. Od približno 14.000 stanovnika 1924. godine bilo je 2500 zavičajnika.

1939. godine u Slavonskom Brodu u velikoj dvorani Građanskog kasina mjesna Hrvatska čitaonica priredila je komemorativnu akademiju posvećenu hrvatskom velikanu blagopokojnom dr. Anti Starčeviću. akademiji je nazočio velik broj Brođana, naročito starijih ljudi, jer je – prema zapisu osječkih dnevnih novina Hrvatski list – Slavonski Brod nekad bio kula starčevićanaca. Dva dana potom služena je sveta misa zadušnica u franjevačkoj crkvi.

2007. godine umro je u Babinom Polju na otoku Mljetu novinar i pjesnik Milo Nardelli, rođen u Dubrovniku 13. svibnja 1924. godine. Kao profesionalni novinar radio je za Vjesnik, Glas Slavonije i Radi Zagreb. U Slavonskom Brodu živio je od 1962. do umirovljenja.

Ostali događaji:

364. godine zavladao je Rimskim Carstvom car Valentinijan, koji je rođen u gradu Cibalae (područje današnjih Vinkovaca).
Kralj Manfred od Sicilije ubijen je 1266. u bitci kod Beneventa u kojoj se borio protiv anžuvinskih snaga pod vodstvom Karla, grofa od Anjoua.
1815. godine umro je njemački princ Friedrich Josias od Sachsen-Coburg-Saalfelda.
1848. godine proglašena je druga Francuska Republika koja je postojala do 1852. godine kada je Louis-Napoléon Bonaparte proglasio drugo carstvo.
U New Yorku je 1870. godine za javnost otvorena prva pneumatska podzemna željeznica u SAD-u.
1903. godine umro je izumitelj jednog od najsmrtonosnijih oružja u povijesti – mitraljeza, Richard Jordan Gatling.
HMHS Britannic, sestrinski brod Titanica porinut je iz brodogradilišta Harland & Wolff u Belfastu 1914. godine.
Američki Kongres je 1919. godine proglasio najveći dio područja Grand Canyona nacionalnim parkom.
1932. godine rođen je slavni američki glazbenik Johnny Cash, u malom gradiću Kingslandu u saveznoj državi Arkansas na američkom jugu.
Adolf Hitler naredio je 1935. obnavljanje Luftwaffea i prekršio Versajski sporazum.
Robert Watson-Watt je 1935. godine pokraj engleskog Daventryja proveo demonstraciju poznatu pod imenom Eksperiment iz Daventryja koji je direktno prethodio stvaranju radara u Velikoj Britaniji.
1952. godine premijer Winston Churchill objavio je javnosti da Velika Britanija posjeduje nuklearnu bombu.
Vojne snage SAD-a 1984. godine povukle su se iz Beiruta u kojemu su po naredbi predsjednika Ronalda Reagana od 1982. godine bile u mirovnoj misiji.
Na izborima u Nikaragvi 1990. godine vlast su izgubili Sandinisti (Frente Sandinista de Liberación Nacional), socijalistička struja koja je na vlast došla svrgnuvši diktatora Somozu 1979. godine.
Bivši irački vođa Saddam Hussein 1991. godine je putem Radio Bagdada najavio povlačenje iračke vojske iz Kuvajta, čime se počeo rješavati problem koji je započeo tadašnji Zaljevski rat.
U podrumu sjeverne zgrade Svjetskog trgovačkog centra 1993. godine eksplodirao je automobil bomba ubivši šest i ranivši 1.042 ljudi.
Talibani su 2001. godine u Bamyanu u Afganistanu uništili dva kipa Bude. Monumentalni kipovi Vairocana i Sakyamuni, veličine 37 i 55 metara, izrađeni 507. i 554. godine.
2004. Makedonski predsjednik Boris Trajkovski poginuo je pri rušenju zrakoplova.
Dan liječnika Hrvatske

Rođeni na današnji dan su: Christopher Marlowe, engleski književnik (1564.), francuski književnik Victor Hugo (1802.), Buffalo Bill, američki pionir, ratnik i policajac (1846.), hrvatski književnik i povjesničar Branko Vodnik (1879.), Josip Pavičić, hrvatski književnik (1895.), hrvatski glumac Franjo Majetić (1923.), Krešimir Mišak, hrvatski novinar znanosti, pisac i rock glazbenik (1972.), engleska pjevačica Corinne Bailey Rae (1979.), Na Li, kineska pjevačica (1982.), hrvatska pjevačica Andrea Šušnjara (1987.).

Umrli na današnji dan su: Mani, osnivač vjerske sekte manihejaca (277.), sv. Porfirije (420.), kralj Roger II. od Sicilije (1154.), Herman Dalmatin (1154.), Stefan Nemanja (1200.), kralj Manfred od Sicilije (1266.), kralj Erik XIV. od Švedske (1577.), isusovački svećenik Antonio Possevino (1611.), Maksimilijan II. Emanuel od Bavarske (1726.), Giuseppe Tartini (1770.), admiral Esek Hopkins (1802.), Robert Livingston (1813.), general princ Josias od Coburga (1815.), Joseph de Maistre (1821.), princeza Thyra od Danske (1933.), Theodor Eicke (1943.), kralj Muhamed V. od Maroka (1961.), Karl Jaspers (1969.), Levi Eshkol (1969.), Robert Aickman (1981.), Zvane Črnja (1991.), Giuseppe Nuccio Bertone (1997.), Adolf Ehrnrooth (2004.), Boris Trajkovski (2004.), Jef Raskin (2005.), Vladimir Muljević (2007.), Trayvon Martin (2012.).

Citat dana: „Ima ljudi koji se toliko brinu o časti i ugledu drugih, da ne vide ono najvažnije - svoj izgubljeni ugled i čast.“ ~ Giacomo Casanova